Pregled istraživanja financijske pismenosti: 14. rujna 2026.

Ova studija istražuje utjecaj financiranja BSI Mitraguna na razvoj mikro, malih i srednjih poduzeća (MSME) u Acehu, s posebnim naglaskom na ulogu financijske pismenosti. Koristeći kvantitativni objašnjavajući istraživački dizajn, studija se fokusira na aktivne korisnike financiranja BSI Mitraguna u Acehu. Ispitanici su odabrani na temelju specifičnih kriterija, uključujući minimalno trajanje financiranja i tekuće poslovanje MSP-a. Podaci su prikupljeni putem strukturiranog upitnika koristeći Likertovu skalu i analizirani metodom modeliranja strukturnih jednadžbi--djelomičnih najmanjih kvadrata (SEM-PLS) softverom SmartPLS. Rezultati pokazuju da BSI Mitraguna igra značajnu ulogu u poticanju rasta MSP-a. Ne samo da osigurava financijski kapital, već doprinosi i poboljšanju financijske pismenosti sudionika MSP-a. Nadalje, financijska pismenost služi kao ključni posrednik, povećavajući učinkovitost financiranja u poticanju poslovnog razvoja. Ovi nalazi sugeriraju da su mikrofinancijski programi učinkovitiji kada se integriraju s financijskim obrazovanjem prilagođenim specifičnim potrebama lokalnih poduzetnika. U konačnici, ova studija doprinosi rastućem skupu znanja o islamskom mikrofinanciranju pokazujući da je sinergija između financiranja i financijske pismenosti ključna za održivi razvoj MSP-a. Također pruža praktične implikacije za donositelje politika i financijske institucije u dizajniranju integriranih modela financiranja koji ne samo da podržavaju pristup kapitalu, već i jačaju poduzetnički kapacitet, čime se povećava dugoročna gospodarska otpornost i uključiv rast

Prijelaz s financijske (stručnosti) pismenosti na umjetnu inteligenciju (AI) u budućnosti je središte rasprave među financijskim institucijama, praktičarima i znanstvenicima. Literatura sugerira da individualna sloboda naglašava da je financijska pismenost ključna za donošenje odluka u monetarnim strategijama, ulaganjima i planiranju. Ruralne zajednice suočavaju se s izazovima financijske nepismenosti, ali integracija umjetne inteligencije predstavlja proboj. Malo studija istražuje odnos između financijske pismenosti i performansi umjetne inteligencije u gospodarstvima u razvoju, s naglaskom na stabilna, nesigurna okruženja. Ova studija proučava trendove financijske pismenosti u eri umjetne inteligencije u okrugu Saharsa, u saveznoj državi Bihar. Financijska pismenost ima za cilj poboljšati formiranje kapitala, štednju i ulaganje među ruralnim kućanstvima te poboljšati financijsko upravljanje i donošenje politika. Ova deskriptivno-korelacijska studija, uz pomoć ANOVA-e radi analize utjecaja UI-a na financijsku pismenost, fokusirajući se na demografske skupine i bankarske kanale, kako bi usporedila učinkovitost inicijativa vođenih UI-jem, imala je za cilj ispitati utjecaj umjetne inteligencije (AI) na poboljšanje financijske pismenosti u bankarskom sektoru te usporediti značajnost svake varijable u odnosu na ishode financijske pismenosti. Istraživački uzorak sastojao se od 384 ruralna kućanstva. Nalazi su pokazali da su AI intervencije značajno poboljšale financijsku pismenost, osobito među mlađim korisnicima, te da su AI-pokretani alati ugrađeni u mobilne aplikacije učinkovitiji u usporedbi s onima implementiranima u fizičkim bankarskim poslovnicama.

Trajni rodni jaz u očekivanjima inflacije, tj. žene sustavno prijavljuju višu očekivanu inflaciju od muškaraca u prosjeku, dokumentiran je u svim zemljama i tijekom vremena, no njegovi temeljni uzroci ostaju predmet rasprave. Koristeći više od pola milijuna odgovora iz ECB-ove ankete o potrošačkim očekivanjima i dvostruki okvir strojnog učenja koji daje valjane zaključke o mnogim dimenzijama heterogenosti istovremeno, pokazujem da ne postoji jedinstveni rodni jaz: individualizirani jaz kreće se otprilike od -1 do +5 postotnih bodova. Ta heterogenost uglavnom je oblikovana subjektivnim varijablama formiranja uvjerenja, poput nesigurnosti prognoza i zaokruživanja uvjerenja o inflaciji, a samo u znatno manjoj mjeri objektivnim, poput financijske pismenosti. Kada je inflacija dovoljno visoka da privuče pažnju potrošača, prosječni jaz se smanjuje, ali se raspodjela individualnih razlika širi, upravo za ekonomski ranjive žene. Budući da žene koje se najviše razlikuju od muškaraca imaju najnepreciznija uvjerenja, komunikacija koja smanjuje dvosmislenost, a ne samo pružanje informacija, obećavajuća je poluga politike.

Pogrešne percepcije inflacije kod potrošača kompliciraju vođenje i komunikaciju monetarne politike te mogu narušiti vjerodostojnost inflacijskog cilja središnje banke. Ovaj rad empirijski istražuje čimbenike pogrešnih percepcija inflacije proširujući model racionalne nepažnje kako bi uključio iskrivljene signale iz istaknutih cijena. Model procjenjujemo koristeći bogate mikro-panelne podatke za eurozonu, preuzete iz ECB-ove ankete o potrošačkim očekivanjima. Utvrđujemo da potrošači pogrešno percipiraju inflaciju i zato što su nepažljivi prema inflaciji i zato što pretežu inflaciju cijena hrane u odnosu na ukupnu inflaciju. Nasuprot tome, distorzije koje proizlaze iz cijena energije nisu značajne. Financijski pismeni potrošači pokazuju manje pogrešnih percepcija inflacije i veću pažnju prema inflaciji, dok žene imaju izraženije pogrešne percepcije inflacije i pridaju veću važnost važnim cijenama. Na kraju, pokazujemo da je pažnja prema inflaciji veća i da su pogrešne percepcije manje kao odgovor na inflacijske nego na dezinflacijske vijesti.

Mala i srednja poduzeća (MSP) igraju središnju ulogu u gospodarskom tkivu Malija značajno doprinoseći bogatstvu i stvaranju radnih mjesta. Prema Afričkoj razvojnoj banci (AfDB), malijska MSP čine 55% bruto domaćeg proizvoda zemlje (AfDB, 2021). Međutim, unatoč ovoj strateškoj ulozi, njihov pristup bankovnom financiranju ostaje ograničen. Razne studije istaknule su nekoliko čimbenika u literaturi; međutim, određeni aspekti vezani uz specifične karakteristike zemlje čini se da su zanemareni. Cilj ovog članka je identificirati glavne čimbenike povezane s financiranjem MSP-a i specifičnim kontekstom Malija. Metodološki, ovo istraživanje koristi istraživački pristup temeljen prvenstveno na korištenju sekundarnih podataka, uz analizu malijskog financijskog sustava i njegovih mehanizama financiranja. Rezultati pokazuju da su glavni čimbenici povezani s malijskim financijskim sustavom i aspektima specifičnima za MSP. Studija ističe da, općenito govoreći, mikropoduzeća imaju veći pristup bankovnom financiranju nego MSP-ovi u regiji WAEMU, a posebno u Maliju. Studija bi mogla poslužiti kao temelj za ispitivanje čimbenika koji stoje iza ovog paradoksa. Na kraju, predlaže alternativne pristupe, osobito one temeljene na kvaliteti financijskog sustava, financijskoj pismenosti i menadžerskoj kompetenciji, kako bi se ispitali specifični izazovi s kojima se MSP-ovi suočavaju u pristupu financiranju u Maliju.