Pregled istraživanja financijske pismenosti: 7. rujna 2026.

Iako su financijske tehnologije, odnosno FinTech, široko prepoznate po svom potencijalu za poboljšanje pristupa financijskim uslugama na tržištima u razvoju, strukturni mehanizmi putem kojih ekosustav pretvara ovo tehnološko obećanje u učinkovitu financijsku uključenost ostaju nedovoljno shvaćeni. Ovo pitanje posebno je relevantno u Sjevernoj Africi, gdje institucionalni okviri prolaze kroz brzu transformaciju, dok su akademska istraživanja na ovu temu relativno ograničena. Ovaj članak rješava ovaj jaz razvijajući integrativni i višerazinski konceptualni okvir koji artikulira šest temeljnih konstrukata, od regulatornog okruženja do socio-ekonomskog utjecaja. Oslanjajući se na teorijsku sintezu utemeljenu na četiri temeljna toka: FinTech ekosustavima, otvorenim inovacijama, financijskoj inkluziji i teoriji ekosustava, osobito kroz doprinose Leeja i Shina (2018), Chesbrougha (2003), Sarme i Paisa (2011) te Adnera (2017), predloženi model pozicionira otvorenu inovaciju kao središnji posrednički mehanizam. Predstavlja konceptualnu nedostajuću kariku kroz koju se mezrazinska struktura ekosustava pretvara u učinkovit tehnološki razvoj. Utemeljen u paradoksalnom institucionalnom krajoliku Maroka, obilježenom relativno snažnom financijskom infrastrukturom, trajnom financijskom isključenošću i snažnom dominacijom gotovinskih isplata, predloženi okvir formulira devet testabilnih istraživačkih prijedloga. Doprinos ovog članka je trostruk. Prvo, povezuje dvije teorijske perspektive koje se često proučavaju odvojeno: pristup ekosustava i otvorenu inovaciju. Drugo, donosi još uvijek nedovoljno istraženi sjevernoafrički kontekst u suvremene rasprave o FinTechu i financijskoj inkluziji. Treće, predlaže originalni konceptualni model koji se može operacionalizirati i empirijski testirati u budućim istraživanjima, osobito kroz modeliranje strukturnih jednadžbi po metodi parcijalnih mjera najsitnijih kvadrata, ili PLS-SEM.

Ova studija analizira kako monetarno poduzetništvo, upravljanje s više dionika i institucionalizacija oblikuju ishode uključivog rasta digitalnih komplementarnih valuta u Nigeriji. Usvajajući interpretativistički pristup i kvalitativni dizajn s više slučajeva, studija uspoređuje tri okruženja: eNaira vođena državom, platforme vođene fintechom i financijske institucije vođene zajednicom. Podaci su dobiveni iz polustrukturiranih intervjua i dokumenata te analizirani refleksivnom tematskom analizom. Nalazi pokazuju da je monetarno poduzetništvo višeakterski i zajednički proizvedeni pothvat koji uključuje državne, tržišne i zajedničke aktere koji djeluju unutar određenog institucionalnog konteksta. Upravljanje s više dionika posreduje u dizajnu, koordinaciji i usvajanju sustava, dok institucionalizacija utječe na legitimnost, održivost i dugoročni utjecaj. Studija zaključuje da je inkluzivni rast rezultat ekosustava koji proizlazi iz interakcije inovacija, upravljanja i institucionalnog razvoja, a ne isključivo iz tehnoloških inovacija. Preporučuje koordinirano upravljanje i institucionalno usklađivanje u korištenju digitalnih financijskih sustava za podršku financijskoj inkluziji i inkluzivnom razvoju.

Tražimo od reprezentativnog uzorka da napiše upite tražeći savjete o potrošnji i ulaganju od LLM-ova, a zatim simuliramo životne učinke praćenja savjeta u realnim uvjetima na tržištu imovine i rada. Primjenom ove metode na GPT-5.2, smatramo da bi praćenje savjeta potaknulo ispitanike prema teoriji životnog ciklusa: širem sudjelovanju u diverzificiranim dioničkim fondovima, dionicama koje opadaju u dobi i većim štednim rezervama. Preporuke se sustavno razlikuju ovisno o spolu, prethodnom iskustvu u AI-u i financijskoj pismenosti. Za spol, dvije trećine preporučenih razlika u udjelu udjela u vlasništvu proizlazi iz toga što muškarci i žene pišu različite upite (potražnja), dok jedna trećina proizlazi iz rodnih oznaka vezanih uz inače identične upite (ponuda).

Koristimo podatke o otplatama studentskog duga za sve norveške studente kako bismo proučili kako financijska sofisticiranost utječe na financijske odluke. Konkretno, promatramo izbor između fiksnih i varijabilnih kamatnih stopa. Pojedinci redovito mogu birati između fiksne kamatne stope u određenim vremenskim okvirima ili zadane varijabilne kamatne stope. Izrađujemo pravila odlučivanja koja odražavaju različite razine financijskog razumijevanja i istražujemo ponašanje pri prelasku. Utvrđujemo da su zajmoprimci s poslovnom i ekonomskom pozadinom bolji u prepoznavanju kada prijeći na fiksnu stopu, osobito za (financijski) sofisticiranija pravila odlučivanja. Ukupna prihvaćenost fiksnih stopa ipak je iznenađujuće niska i teško ju je uskladiti s racionalnim donošenjem odluka.

Narodna Demokratska Republika Lao suočava se s sve većom izloženošću klimatskim rizicima, uključujući poplave, suše i ekstremne vremenske događaje koji nesrazmjerno pogađaju ruralna kućanstva i male poljoprivrednike. Unatoč tim ranjivostima, pristup formalnim mehanizmima prijenosa rizika ostaje ograničen. Ova studija pruža dijagnostičku procjenu razvoja mikroosiguranja u Lao PDR-u, s naglaskom na ograničenja ponude, barijere na strani potražnje i poticajno političko okruženje. Primijenjen je mješoviti pristup, kombinirajući pregled stolova, intervjue s ključnim doušnicima i anketu kućanstava provedenu među 465 ruralnih ispitanika u četiri pokrajine. Nalazi pokazuju da je penetracija mikroosiguranja i dalje niska. Ključni izazovi s ponudene strane uključuju odsutnost posebnog regulatornog okvira, ograničene aktuarijske podatke, visoke transakcijske troškove i slabu institucionalnu koordinaciju. Na strani potražnje, niska financijska pismenost, ograničenja pristupačnosti i oslanjanje na neformalne mehanizme suočavanja otežavaju prihvaćanje, unatoč snažnoj svijesti o poljoprivrednim rizicima i izraženoj spremnosti za sudjelovanje u osiguravajućim shemama. Postojeći proizvodi uglavnom su ograničeni na životno osiguranje vezano uz kredit i depozit, uz minimalan razvoj pokrića poljoprivrednih i katastrofalnih rizika. Studija identificira značajan nedostatak zaštite i naglašava potrebu za integriranim reformama politika, digitalnim inovacijama i javno-privatnim partnerstvima za skaliranje inkluzivnih osiguravajućih rješenja i jačanje otpornosti na klimatske promjene.